Rogar: Zatvaranje granica primer ljudske nesavršenosti

Hrvatska književnica Ivana Rogar koja je prethodnih dana boravila na književnoj koloniji u Sićevu, kaže da je zatvaranje granica zbog izbegličke krize “najbolji primer ljudske nesavršenosti i odustajanja od empatije”.

U danima dok je Rogarova boravila u selu nadomak Niša, kriza sa izbeglicama u njenoj domovini Hrvatskoj doživela je vrhunac, pa se u jednom trenutku postavilo pitanje kako će kući.

Pored toga što je u potezima političara pronašla karakterne crte likova koje je opisala u svojoj zbirci priča “Tamno ogledalo”, Rogarova je i stava da granice ne bi trebalo da postoje.

Granice su kulturološke, a ne prirodne barijere i ne bi trebale postojati. Apsurdno je da netko odbija pomoći drugima jer misli da njemu samome neće više biti dobro kao prije. Pa što i da ne bude? – kaže Rogarova.

Kao i u Srbiji i u Hrvatskoj, kako kaže ova spisateljica, postoje oni koji se protive dolasku izbeglica.

Na Fejsbuku naravno već postoji fašistoidna grupa koja se protivi ulasku izbjeglica u Hrvatsku. Pravi katolici, nesebični kad treba uzimati, velikodušni kad je riječ o Hrvatima. Jedan od komentara u grupi bio je: „Kad vam Somalijci siluju sestru, drukčije ćete razmišljati.“ Dakako, bolje je da to silovanje obavi neki Hrvat – priča ova spisateljica.

Rogarova je doktorand Filozofskog fakulteta u Zagrebu, urednik časopisa Quorum i Libra Libera, kao i u izdavačkoj kući Durieux. Priče je objavljivala i u Hrvatskom filmskom ljetopisu, 15 dana, Zarezu, Temi, Autsajderskim fragmentima, Balkanskom književnom glasniku i časopisu Op.a.

 Prvu zbirku priča “Tamno ogledalo” u kojoj se pripovedači na kraju suoče sa sobom, tj. sa svojom tamnom stranom, objavila je 2014. godine.

Premisa knjige je da onda kad zaista trebaš pomoć, ljudi će okrenuti glavu. Naravno, to je uopćavanje. Ima mnogo ljudi koji će uvijek biti nesebični. Međutim, većina će zaključiti da im se ne da natezati, izlagati se stresu, opasnosti zbog drugog. Zašto bi kad se mogu povući u svoj miran svijet gdje njih nitko ne dira? To nije stvar krize, ekonomske ili političke. Jednostavno, ljudi su prirodno nesavršeni i nedostaje im empatije – priča Rogarova.

Rogar će učestvovati i na naučnom skupu “Umetnosti i kontekst: Religija u umetničkim delima” koji je 25. septembra održava u Nišu. Kaže da je religija u život i književnost donela i donosi i pozitivne i negativne stvari.

Dok je s jedne strane religija imala izuzetan utjecaj i potaknula stvaranja nekih od najljepših umjetničkih djela, s druge strane je od svojih početaka radila na isključivanju Drugog. Mislite li da je Bog zaista na takvom ego-tripu da mu je važno vjeruju li ljudi u njega? Kad bi vjerske institucije prestale inzistirati na dogmi i počele zagovarati ljubav, toleranciju, mir, tada bi religija ujedinjavala ljude – kaže spisateljica.

---

“Niš pun života i šaren”

 Hrvatska književnica Ivana Rogar je prvi put u Nišu i kaže da joj se grad dopao jer je “pun života i šaren”.

Primijetila sam da građani uvijek prelaze cestu preko pješačkog prijelaza, gotovo da nema nikoga tko ulijeće autima dok se u Zagrebu auti i pješaci stalno nadmeću tko će proći prije – kaže Rogarova.

Kolonija u Sićevu, 25. po redu koja je zatvorena pre 3 dana, od Rogarove je dobila “prelaznu ocenu”. Kaže je bila sjajna, ukoliko bi se vrednost kolonije merila prema količini zbližavanja s drugim piscima.

Upoznala sam divne, inspirativne ljude, koji su iz nekog razloga uvijek bili dobre volje, srdačni i veseli. Okružje je bilo jako ugodno, društvo neizmjerno duhovito – rekla je književnica.

Za naredne godine predlaže organizatorima da se pozabave pitanjem kako danas pisati knjigu, a da odgovara današnjem duhu vremena i ne izgubi vrednost u narednim godinama.