Konferencija o elektroničkim komunikacijama – 7. SEE Telekom Arena

ZAGREB – Digitalna agenda za EU, investicije i konsolidacija telekom sektora u regiji, nove mrežne tehnologije i konvergencija telekoma, IT-a i medija bile su glavne teme 7. SEE Telekom Arene, konferencije o elektronskim komunikacijama koja je održana u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade. Na konferenciji se okupilo više od 170 učesnika iz šest zemalja te EU, predstavnika telekom operatera, regulatornih tela i telekom industrije.

Otvarajući konferenciju, državni službenik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta istaknuo je da bi Hrvatska ove godine trebalo usvojiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2015, te u sklopu usklađivanja sa EU provesti izmene i dopune postojećeg Zakona o elektronskim komunikacijama. „Strategija predviđa da bi do 2013. fiksni pristup širokopojasnom internetu trebalo biti dostupan za 75 posto građana Hrvatske, a uključujući i mobilni pristup, taj bi procenat trebalo iznositi 90 posto“, naglasio je Mileta i dodao da se za ostvarivanje tog cilja, što znači oko milion fiksnih priključaka, u telekomunikacijsku infrastrukturu planira uložiti oko 654 miliona kuna, uz dodatnih 90 miliona kuna za ostvarenje ciljanih pola miliona optičkih fiksnih priključaka do 2015.

Na trendove u telekomunikacijama osvrnula se Nives Sandri, članica Uprave Nokia Siemens Networks. Istakla je da se komunikacijsko okruženje dramatično menja i rekla da se pred operaterima nalaze tri izazova – kako zadovoljiti zahteve za sve većim prometom koje nameću nove aplikacije i uređaji, kako u usovima oštre konkurencije i niskih cena zadržati lojalnost korisnika, te kako promeniti način razmišljanja i poslovanja u smeru širenja saradnje s različitim područjima društva kroz npr. e-učenje, e-zdravstvo i e-upravu.

Tih tema dotakli su se i učesnici prvog panela o Digitalnoj agendi za EU, koji su raspravljali može li taj dokument, kao strateški okvir za razvoj digitalnog društva, ponuditi smernice za razvoj i saradnju u regionu, podstaknuti inovacije i investicije u telekom infrastrukturu, te poboljšati kvalitetu života građana. Slobodan Marković, pomoćnik ministarke Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo Republike Srbije, pritom je rekao kako problemi koji danas postoje u razvoju telekomunikacijskog sektora u regionu ne leže u samoj strategiji, već u nedostatku političke volje i svesti o potrebi saradnje među operaterima, regulatorima i svim telima državne vlasti u njenom sprovođenju.

Učesnici su se složili da nema novih usluga, ako nema infrastrukture, te da su ulaganja u nove mrežne kapacitete nužnost, a Maja Mandić, direktorka odeljenja za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog Telekoma istaknula je da je HT spreman na daljnja ulaganja u tom smeru. Moderator panela, Direktor Public Affairs, Digital Europe, Damir Filipović naglasio je i da bi se i lokalne zajednice trebalo aktivnije uključiti u izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, a na raspolaganju su im razni izvori finansiranja, npr. javno- privatno partnerstvo i fondovi EU. Direktor regulatornih poslova i implementacija, Tele 2, Dubravko Horvatić, je pak upozorio na neodrživost sadašnjeg modela poslovanja te predložio model zajedničke izgradnje i korištenja infrastrukture od strane različitih operatera.

U sklopu panela o investicijama i akvizicijama telekom sektora u regiji istaknuto je da se one odvijaju u četiri smera – u infrastrukturu, akvizicije drugih operatera, širenje telekom operatera na druga područja kao što je pružanje IT usluga, te širenje dodatnih usluga na područje energetike. „Telekom industrija je na pragu velikih investicija, kako u mobilnu, tako i u fiksnu mrežu, iako okruženje, uz porezno opterećenje za mobilne operatore od šest posto, te pad prihoda, a time i pad investicijskog potencijala, nije povoljno“, istakao je operativni direktor sektora za pravne i regulatorne poslove i pitanja tržišnog takmičenja T-HT-a, Siniša Đuranović. Dodao je i da kapaciteti postojeće mreže nisu dovoljni i ograničavaju razvoj novih servisa, te da bez ulaganja u optičku infrastrukturu fiksna mreža nema budućnosti. Naglasio je i važnost pozicioniranja hrvatskih operatera kao regionalnih igrača kroz akvizicije u regiji.

Govoreći o osiguranju kvalitete usluga na panelu o novim mrežnim tehnologijama, Carl Piva, direktor u CA Technologies, najvećoj software management kompaniji u svetu, istaknuo je da je kvaliteta usluga sve važnija tema zbog drastičnih promena na tržištu. Među tim promenama najveći izazovi su rast prometa od 50 posto godišnje, kao i ogroman rast mobilnog prometa, uz istovremeni pad prihoda, i razvoj cloud computinga. Piva je naglasio da se u telekom sektoru događa revolucija, jer se menja ponašanje potrošača, te se događaju nagli razvojni skokovi i redistribucije profita. Dobar primer, rekao je, je iPhone koji je omogućio potpuno novi način korišćenja mobilnog uređaja te Apple-u omogućio prihode s tržišta na kojem do tada nije bio prisutan. „Cilj i dalje ostaje isti – osigurati kvalitet usluga, pri čemu želimo shvatiti stvarne potrebe korisnika i zadovoljiti ih. Sredstva su ta koja se menjaju“, zaključio je Piva.

Direktor Odeljenja za planiranje i razvoj komutacijske i transportne mreže T-HT-a Nenad Šlibar kazao je kako su pred telekomunikacijskim sektorom što se novih mrežnih tehnologija tiče, mnogi izazovi kao što su fleksibilnost mreže, sigurnost i pouzdanost usluga, kapaciteti koji mogu zadovoljiti potrebe, te troškovna efikasnost mreže. Pritom je istakao kako T-HT prepoznaje potrebu i spreman je ulagati u mreže novih generacija, koje se temelje na optičkim kablovima. „U Hrvatskom Telekomu svojim korisnicima nastojimo najnaprednije usluge ponuditi u istom trenutku kada su one dostupne i na svetskom tržištu.

Tako smo na primer prvi unutar DT Grupe, pa i u celom regionu korisnicima ponudili MAXtv, prvu interaktivnu pay-TV uslugu. Intenzivno radimo na implementaciji LTE mreže za koju očekujemo da će još više unaprediti iskustvo korišćenja podatkovnih usluga, te otvoriti prostor za brojne nove multimedijske usluge“, istaknuo je Šlibar.

Na konferenciji je bilo reči i o konvergencija telekoma, IT-a i medija pri čemu je istaknuto da mediji danas ne mogu bez telekomunikacijskih i informatičkih rešenja, ali ni obrnuto. Isprepletenost je velika, a granice između telekomunikacija i medija nestaju. Korisnici danas žele sve i odmah, ne žele čekati na informaciju, a tu potrebu zadovoljavaju socijalne mreže i cloud computing. Korisnici žele pristup u pokretu, stalnu vezu i dostupnost, te uslugu po meri, a rizici se javljaju na području zaštite privatnosti, sigurnosti i mreža.

Kada se govori o isprepletenosti telekoma, IT-a i medija nezaobilazna kompanija je Iskon, čiji je član Uprave za prodaju i marketing Jere Dumanić istakao da je Iskon prošle godine prvi u regiji započeo s integracijom interneta i TV-a uvođenjem Youtubea i Facabooka na TV ekrane. „S druge strane, upravo testiramo našu novu uslugu Iskon.TV player koja omogućuje praćenje TV sadržaja na mobilnim uređajima i računarima kojom smo pokrenuli obrnuti proces, seljenje tipičnih TV sadržaja na internet“, dodao je Dumanić i naglasio da mediji koji neće biti dostupni kroz nove tehnologije neće biti konkurentni, a tehnologija bez atraktivnih i korisnih sadržaja ne može biti sama sebi svrha.

O konvergenciji inovativnih tehnologija govorio je predsednik uprave vodećeg sistem integratora u Hrvatskoj Combis d.o.o., Ivan Gabrić. „Combis je danas odlično pozicioniran kao ICT tvrtka s velikim iskustvom u područjima Cloud Computinga, naprednih mobilnih aplikacija, virtualizacije i konvergentne infrastrukture, tehnologijama koje predstavljaju ključne tačke transformacije današnjeg ICT tržišta. Tako smo regionalni lider u području virtualizacije s devet hiljada virtualizovanih radnih mesta u posljednjih par godina. Isto tako, prvi smo u svetu instalirali i testirali Microsoft Cloud izvan središnjice same kompanije u Redmondu. Konvergencija je naša svakodnevnica te sarađujemo u transformaciji revolucionarnih u opšte prihvaćene tehnologije“.

Konvergencija je bila jedna od ključnih reči na konferenciji i naznačena je kao putokaz za razvoj telekomunikacijskog sektora u budućnosti. To se ne odnosi samo na konvergenciju među tehnologijama i platformama, već i na onu među operaterima, regulatorima i telima lokalne i državne vlasti odgovornima za sprovođenje strateških razvojnih dokumenata. Izazove telekomunikacijskom sektoru predstavljaju sve glasniji zahtevi za sve „bržim“ i „širim“ internetom, žestoka konkurencija, pad prihoda operatera, uz istovremeno održavanje visoke kvalitete usluga i sve zahtevnije korisnike. No, digitalna revolucija se upravo odvija, a mogućnosti razvoja su, doslovno, neslućene.